U petak 23. septembra 2022. godine, Filmski Centar Sarajevo je u prostoru bivšeg Studija Jagomir obilježio prvu godišnjicu otvaranja laboratorija za digitalizaciju i restauraciju filmske trake. Proces digitalizacije filmske građe podržan je od strane Fonda Američkih Ambasadora i Fondacije za kinematografiju. 

Filmski centar, na čelu s direktoricom Ines Tanović, kroz digitalizaciju ima za cilj omogućiti dostupnost filmskog materijala široj javnosti putem on-demand platforme.

Proces digitalizacije filmskih traka bit će zahtjevan jer su trake do prije godinu dana bile skladištene u neadekvatnim uslovima, što je rezultiralo pojavom biološke degradacije u vidu infekcije gljivicama koje ne samo da uništavaju trake, već su štetne i po zdravlje ljudi koji rade na njihovom očuvanju. Čišćenje filmskih traka je samo prvi korak u procesu, kako očuvanja, tako i digitalizacije. 

U proteklih šest mjeseci, Filmski centar je nastojao nabaviti osnovnu opremu za digitalizaciju uz stručno usavršavanja (obuka za upravljanje skenerom i softverom, obuka za obradu i procesuiranje digitaliziranog materijala). Uz obuku kadra Filmskog centra, održane su i tri radionice. Prvu radionicu su vodili Biljana Ristivojčević-Bižić i Nikola Bižić, unutar koje smo prošli proces digitalizacije te obrade unutar softvera za digitalizaciju i restauraciju. Drugu radionicu su vodili predavači iz MIPS laboratorije Univerziteta u Milanu: profesor dr Alessandro Rizzi, Alice Plutino i Beatrice Sari. Tokom ove radionice, učesnici su slušali predavanja o historiji filma i filmske trake, te su imali mogućnost da prođu kroz čitav proces koji vodi ka digitalizaciji. Treću radionicu vodio je profesor Reiner Eschbach čija predavanja su bila vezana za color correction kao i proces obrade materijala nakon digitalizacije. U budućnosti, čeka nas još jedna obuka koju će voditi predavači iz kompanije IRIDUM Film iz Slovenije.

Iako su sve posjete navedenih stručnjaka bile usmjerene ka obuci osoblja, Filmski centar je smatrao da se o očuvanju kao i obradi ove vrste naslijeđa ne govori dovoljno te smo kroz radionice nastojali približiti ovu temu široj javnosti.

Naše kolegice Enea Ahmedhodžić i Ema Muftarević koje rade na procesu digitalizacije i očuvanja filmske građe su održale kratku prezentaciju o procesu rada s filmskim trakama, te kako se one kategorišu prema stanju u kojem se nalaze i na koji način rade na spašavanju filmske trake. U znak obilježavanja prve godine rada, gostima i prijateljima Filmskog centra prikazana je skraćena digitalizirana verzija filma “Sarajevo 1920” koji je najstariji arhivski snimak u posjedu Filmskog centra. Filmski centar u svom fundusu ima preko 80 igranih i oko 500 kratkih dokumentarnih i animiranih filmova, od kojih se samo dio nalazi na filmskim trakama u depou Filmskog centra. 

Obilježavanje prve godine otvaranja laboratorije i početka procesa digitalizacije je samo prva od stepenica u nizu koje vode ka očuvanju filmskog arhiva i filmova koji su obilježili historiju bh kinematografije i koji služe kao primjer tradicije i bogatstva koje moramo očuvati za sve buduće generacije.