Javno čitanje u Filmskom Centru, nova forma umjetničke ekpresije

“Ideja za seriju “Podmrakovi” je nastala prethodni semestar na akademiji u sklopu predmeta Scenarij kod profesorice Elme Tataragić i asistentice Bojane Vidosavljević. Zadatak nam je bio napisati scenarij za prvu epizodu serije, biografije likova i detaljne sinopsise nadolazećih epizoda do kraja sezone. Ovaj zadatak bio je savršena prilika da napišem nešto što me stvarno interesuje i što mi je uzbudljivo. Pošto sam uvijek volio horore, dugo sam imao želju da upravo pišem nešto u tom žanru. Oduvijek mi je bilo privlačno kako se neki horor filmovi igraju sa osnovnim ljudskim osjećanjima i nagonima, ostvarujući pristupačnost širokim gledalačkim masama i paralelno progovarajući o brojnim društvenim problemima. Brojni filmovi ovog žanra ostvarili društvenu angažiranost kakvu “ozbiljniji” filmovi nisu uspjeli. U posljednje vrijeme dosta sam istraživao o čudovištima iz narodnih predanja naših krajeva, što je dosta odredilo pravac u kojem ću ići. Gotovo da i nema kraj u svijetu gdje neko nije čuo za vampire. Kada ih zamišljamo, uglavnom ih vidimo kao uglađene rumunske plemiće i zgodne mladolike emo vampire i vampirice. Ono što dosta ljudi ne zna jeste da je jedno od najstrašnijih čudovišta koje je stvorila ljudska mašta, stvorila upravo mašta Balkanaca (U BiH je tradicionalno češći naziv bio “lampir”). Na pisanje serije “Podmrakovi” su me inspirisala, između ostalog, takva folklorna predanja naših naroda, taj strah od povratka umrlih, svih onih kojim smo možda učinili nepravdu, i bojazan od sukobljavanja sa nepobjedivim zlom. Dvadeset sedam godina nakon rata ostala je oštećena zemlja sa istraumatiziranim ljudima, jadnom i nefunkcionalnom državom koju je dosta mladih odlučilo napustiti. Imao sam priliku vidjeti sela u kojima je ostalo da živi po dvoje-troje stanovnika, uglavnom starci koji nisu imali snage ili nisu imali priliku odvojiti se od prostora gdje su proveli svoje živote. Učinilo mi se da se tu i na nekom tehničkom ali idejnom planu nalazi savršena formula za horor. Inspirativna mi je bila slika tih nekih dalekih sela među bosanskim planinčurama, odsječenih od ostatka svijeta, gdje stari napušteni ljudi kojima folklor – abrahamska predanja i paganska – nije stran, moraju da pređu preko svojih međusobnih nesuglasica kako bi se borili protiv ultimativnog zla. Za mene su lampiri, drekavci i vukodlaci metaforički prikazi zla među svima nama i u nama i savršeno sredstvo, a i zanimljiv način, da se suočimo sa mnogo toga što nas i dan danas proganja. Nisam bio siguran koliko će sve to rezonirati sa publikom, ali kroz uzbudljiv rad sa glumcima i glumicama u toku pripreme za ovo javno čitanje i kroz reakciju publike uočio sam da veliki broj ljudi dijeli moje potrebe i osjećanja, a i dobio sam neke povratne informacije koje su dobre indikacije za poboljšanje trenutačnog materijala. Zahvalan sam glumicama i glumcima, publici i Filmskom centru Sarajevo na tome.”

Objasnio je student završne godine Akademije scenskih umjetnosti, Odsjeka za dramaturgiju Benjamin Konjicija

Konjicija je trenutno u fazi razvoja scenarija za drugu epizodu serije i u potrazi je za suradnicima i produkcijskom kućom koja bi radila na razvoju i realizaciji serije čiji ostatak sezone ima detaljno razrađen.

U subotu 19. marta 2022. godine s početkom u 20 sati će se održati drugi dio Javnog čitanja, kada će studenti Dramaturgije Lamija Pandžo i Armin Behrem predstaviti svoje dramske tekstove. U dramskom tekstu “Pogrešan izbor” Lamije Pandžo, deda i njegova unuka pokušavaju da premoste nedostatak ljubavi i povjerenja u periodu tehnološkog napretka. Tekst čitaju: Matea Mavrak, Vedad Čano i Ena Husić.

U dramskom tekstu “Ofelija” Armina Behrema, junakinja se pokušava snaći u savremenom dobu konzumerizma, tehnologije i (još uvijek) dominantnog patrijarhata. Po prvi put odlazi na psihoterapiju, ali – da li će to biti dovoljno ili će je ipak dočekati slična sudbina kao i u Shakespearovom komadu? Tekst će čitati Sara Seksan.

Vidimo se u filmskom!