Depo Filmskog centra Sarajevo: Državno blago razaraju vlaga i trulež

U sarajevskom naselju Nahorevo nalazi se depo Filmskog centra Sarajevo. U njemu počiva filmsko blago ili, drugim riječima, ono što se u drugim državama pažljivo njeguje, a u našoj zemlji već 25 godina skuplja prašinu, upija vlagu i vodu i, najjednostavnije rečeno, polako propada.
Prostorije depoa ispunjava težak miris vlage koja od završetka rata polako uništava filmove bh. kinematografije. Položeno na vidno nezaštićenom mjestu, filmsko blago počiva direktno ispod napuklih prozora koji već godinama propuštaju vodu.

Od potpune devastacije ga djelimično štiti tanki najlon koji su preko napuklih prozora postavili uposlenici centra u pokušaju da zaštite unutrašnjost zgrade od kiše.

Kako je filmsko blago prepušteno potpunom uništenju i da li ga je moguće spasiti?

Direktorica Filmskog centra Sarajevo i rediteljica Ines Tanović nas vodi kroz dugi hodnik depoa, pokazujući pojedinačno svaku od prostorija pored koje prolazimo.

U depou je smješteno 80 igranih i nešto više od 500 dokumentarnih filmova koji su snimljeni od 1952. do 1994. godine. Neki filmovi su bez zaštite ostavljeni na podu ovih prostorija, a drugi su smješteni u kartonske kutije koje već godinama guta vlaga. Treći su, pak, smješteni na police gdje su koliko-toliko zaštićeni od potpunog uništenja.

"Svi ovi filmovi su u vlasništvu Filmskog centra Sarajevo, koji je nasljednik Bosna Filma, Studio Filma i Sutjeska Filma. Oni su ujedno i blago, ali i potvrda našeg identiteta. Ne mogu vjerovati da čak ni 25 godina poslije rata nisu nađena sredstva da se ovi filmovi deponuju na pravilan način", ogorčeno komentariše.

Neke prostorije su ispunjene filmovima, u drugima na podu leži pokvareni projektor okružen drugim predmetima koji su vjerovatno posljednji put korišteni prije rata. U gomili razmotanih filmova su i sprave za produkciju i montažu filma, za koje Tanović ističe da već jako dugo nisu funkcionalne. Dodaje kako bi se Filmski centar rado posvetio otkrivanju sadržaja ovih filmova, ali ne posjeduju tehnologiju s kojom bi to uradili.

Apel za spas depoa i novi projekti koji pridonose promociji bh. kinematografije

Tanović govori kako bi prva faza bila obnova centra, zatim bi uslijedila nabavka tehnologije koja je potrebna za digitalizaciju, a onda i proslijeđivanje filmova u druge države u digitalnoj formi.

BS